Razrednici Gimnazije Bjelovar sudjelovali su na radionici iskustvenog učenja koju je 12. travnja 2023. godine provela neprofitna organizacija Outward Bound Hrvatska u park – šumi Borik u Bjelovaru. Aktivnosti radionice temelje se na modelu iskustvenog učenja, čiji je začetnik američki socijalni psiholog David Kolb. Kolb naglašava kako se do značajnog učenja dolazi kroz niz iskustava te ističe važnost aktivnog sudjelovanja učenika u iskustvu.
Outward Bound proces učenja primjena je teorije iskustvenog učenja u prirodi. Model učenja sastoji se od 7 elemenata: motivirani polaznici, autentično fizičko okruženje, jedinstveno socijalno okruženje, problemski zadaci, stanje adaptivne disonance, razvoj vještina i kompetentnosti te reorganizacija smisla i smjera.
Prije svake vježbe voditelj daje uputu kako provesti vježbu i pita sudionike koliko smatraju da će im biti potrebno vremena da uspješno odrade vježbu. Nakon svake vježbe voditelj pokreće diskusiju što može povećati učinkovitost, kako popraviti izvedbu i koliko je vremena utrošeno. Ovo je vrlo važan dio vježbi jer je to temelj iskustvenog učenja, opažanja i rješavanja problema. Sudionici sami moraju doći do zaključaka, bez sugestivnih pitanja voditelja. Vježbe treba ponavljati sve dok ne budu uspješno izvedene uz pitanje o trajanju vježbe pri svakom izvođenju.
Za početak nastavnici su zajedno odradili različite vježbe s užetom s ciljem razvijanja osjećaja pripadnosti grupi i uvažavanja tuđeg mišljenja te jačanja vještina nenasilne komunikacije. Nastavnici stoje u krugu držeći uže. Svi se trebaju u isto vrijeme spustiti u čučanj držeći uže napetim te se ponovno vratiti u početni položaj. Zatim nastavnici primaju uže i drže ga napetim. Voditelj izdaje naredbe - lijevo, desno, gore, dolje, a nastavnici moraju pomicati uže u smjeru kako je rečeno. Također, uz pomoć voditelja koji stoji u sredini, jedna osoba treba po užetu prehodati cijeli krug.
Nakon toga nastavnici su podijeljeni u dvije skupine metodom svaka ptica svome jatu, jer su ostale predviđene aktivnosti uspješnije u manjim skupinama. Neke od aktivnosti provedene u manjim skupinama su Paukova mreža – svi članovi skupine trebaju proći s jedne strane mreže na drugu uz uvjet da kroz niti jedan prolaz ne smiju proći dvije osobe i prolazak kroz otvor se mora odviti bez ikakvog dodirivanja užadi i konopa te Pod je lava – prva osoba postavlja pločice na pod ispred sebe procjenjujući koliki je dovoljan razmak kako bi svim članovima grupe bio moguć prelazak. Da bi "kamen" ostao dostupan svima nakon prolaska pojedine osobe, prije nego što prva osoba makne nogu, iduća ju mora staviti na istu pločicu. Ove, i ostale aktivnosti provedene u manjim skupinama, omogućuju razvoj koordinacije te razvoj vještina organizacije i rješavanja problema.
Za kraj ostavljena je vježba povjerenja i vodstva – nastavnici se dijele u parove: jedna osoba je vodič, druga dobiva povez na oči. Zadatak vodiča je da bez dodira, samo usmenim uputama, provedene osobu s povezom po određenoj stazi.
Metode iskustvenog učenja koje su nastavnici naučili moći će u narednim godinama primijeniti u svojim razredima. Potvrdilo se da metode motiviraju učenike jer zahtijevaju njihovo aktivno sudjelovanje. Iskustvenim učenjem potiče se razvoj kako osobnih tako i socijalnih kompetencija učenika, ali i nastavnika. Pritom se težište može postaviti na razvoj samopouzdanja, ustrajnosti i sposobnosti postavljanja i postizanja vlastitih ciljeva, komunikacijskih vještina, sposobnosti rada u grupi i dogovaranja, suosjećanja te vođenja.
Comments