Čovjek se u planinama kretao od najdavnijih vremena, no činio je to uglavnom iz egzistencijalnih i ekonomskih razloga (život u spiljama, lov, zaštita, ispaša stoke, sječa drva), a ne iz planinarskih pobuda (užitak, znatiželja zdravlje). Stanovnici visokih planina živjeli su većinom od stočarstva i lova. Život u negostoljubivom okruženju razvio je kod gorštaka otpornost, izdržljivost, snalažljivost.
Danas čovjek ide na planinarenje zbog užitka. Planinar se u planini želi odmoriti i osjećati zadovoljno. Upravo zato kretanje u planinama nije besciljno lutanje po nepristupačnim zabitima, nego vrsta aktivnog odmora koji pruža promjenu od napetosti koje čovjek doživljava u vrtlogu gradskog života. Kretanje i boravak u planinama su osmišljen način provođenja slobodnog vremena radi osobnog užitka. Planinari primjenjuju odgovarajuća znanja i vještine, te napor koji ulažu pri kretanju ne doživljavaju kao muku. Za planinare je tjelesna aktivnost sredstvo i metoda za ostvarivanje zadovoljstva, a ne cilj. Iako planinarenje tjelesno iscrpljuje, planinarski doživljaji istodobno planinare obogaćuju i osvježavaju novom duhovnom snagom. Planinar pri usponu ispituje i odmjerava svoje mogućnosti i teži afirmaciji pred samim sobom , svladavajući prirodne sile i vlastite slabosti. Potiskujući strah i tražeći intelektualna rješenja u savladavanju teškoća on doživljava vrlo snažne emocije koje ga ispunjavaju zadovoljstvom.
Korisnosti od planinarenja su nematerijalne: psihološke, zdravstvene, socijalne.
Psihološke – užitak, zadovoljstvo, radost, divni vidici, krajolici, osjećaj smirenosti. Svaki planinar upućuje se u planinu dobrovoljno, radi svojih osobnih interesa, da bi sebi priuštio užitak, a on je pokretač života.
Zdravstvene – ubrzavanje cirkulacije, udisanje čistog planinskog zraka, povećanje plućnog kapaciteta, poboljšanje metabolizma, smanjenje krvnog tlaka, smanjenje pulsa u mirovanju, povećavanje snage mišića.
Kretanje u planini smatra se jednom od najzdravijih tjelesnih aktivnosti, jer je napor uglavnom skladno tjelesno raspoređeni i odvija se u prirodi. Kretanje djeluje na aktiviranje mišića, disanje, povećava uzimanje kisika i cirkulaciju krvi, te suzbija nepoželjne učinke sjedenja i preobilne prehrane.
Socijalne – snalažljivost, tjelesnu izdržljivost, hrabrost, požrtvovnost, prilagodljivost, društvenost, smisao za razumijevanje ljudi i prirode, upoznavanje novih prijatelja, druženje, socijalizacija u skupini, pružanje pomoći.
Boravak u planinama poboljšava psihičko stanje, jer je gotovo uvijek obogaćen emotivnim doživljajima. Bavljenje planinarenjem razvija mnoge cijenjene osobine, a druženje s ljudima omogućava otkrivanje bogatog svijeta društvenih odnosa.
Planinarenje je djelatnost koja pomaže zdravlju, razvija humane osobine, te čovjeka ispunjava osjećajem radosti. Zato planinarenje za planinare nije samo ugodan hobi nego način i stil života.
Napisala: Sanja Radočaj, prof.
Comentarios